百度 一台高档车，其实际服役期要比中低档车更加久远，所以这些高级材质是否耐用也是一个重要课题。

Mjesec je jedinica za vrijeme koja se koristi za kalendare, duga pribli?no kao prirodni period povezan s kretanjem Mjeseca. Tradicionalni koncept pojavio se s ciklusom mjese?evih mijena; takvi mjeseci su sinodi?ki i traju ~29,53 dana. Iz arheolo?kih iskopina, istra?iva?i su zaklju?ili da su ljudi ra?unali dane u vezi s Mjese?evim mijenama jo? u paleolitiku. Sinodi?ki mjeseci su i dalje osnova za dosta kalendara.

Astronomska pozadina

Kretanje Mjeseca u svojoj orbiti je vrlo slo?eno i njegov period nije konstantan. ?tovi?e, mnoge kulture (najvi?e one koje koriste stari ?idovski i islamski kalendar) po?inju kalendarski mjesec s prvim pojavljivanjem tankog polumjeseca poslije zalaska sunca nad zapadnim horizontom. Datum i vrijeme ove stvarne opservacije ovisne su od ta?ne geografske du?ine, kao i ?irine, atmosferskih uslova, o?trine vida posmatra?a itd. Stoga, po?etak i du?ine mjeseci u ovim kalendarima ne mogu se ta?no predvidjeti. Ve?ina ?idova trenutno prati prethodno izra?unati kalendar, ali Karaiti se oslanjaju na stvarne opservacije mjeseca.

Zvjezdani mjesec

Stvarni period Mjese?eve orbite mjeren u fiksnom referentnom sastavu poznat je kao zvjezdani mjesec, jer predstavlja vrijeme za koje se Mjesec vrati na isti polo?aj na nebeskoj sferi izme?u fiksiranih zvijezda: 27,321 661 dana (27^d7^h43^m11,5^s) ili otprilike 27 ¹/₃ dana. Ovaj tip "mjeseca" pojavio se kod kultura na Srednjem istoku, u Indiji i Kini na sljede?i na?in: dijelili su nebo na 27 ili 28 lunarnih ku?a, odre?enih po asterizmima (prividnim grupama zvijezda), po jednu na svaki dan kada Mjesec prati svoj put me?u zvijezdama.

Tropski mjesec

Uobi?ajeno je odre?ivati polo?aj nebeskih tijela u odnosu na proljetnu ravnodnevicu. Zbog precesije, ova se ta?ka polako vra?a u ekliptiku. Stoga je Mjesecu potrebno manje vremena da se vrati u eklipti?ku geografsku du?inu nula nego u istu ta?ku me?u fiksiranim zvijezdama: 27,321 582 dana (27^d7^h43^m4,7^s). Ovaj ne?to kra?i period je poznat kao tropski mjesec.

Anomalisti?ki mjesec

Kao i sve orbite, i Mjese?eva je orbita elipsa, a ne krug. Me?utim, orijentacija i oblik ove orbite nisu fiksirani. Polo?aj krajnjih ta?aka (apsida – perigeja i apogeja) u?ini pun krug za oko 9 godina. Mjesecu je potrebno dodatno vrijeme da se vrati do apside jer se ona tokom jedne revolucije pomaknula prema naprijed. Ovaj du?i period se zove anomalisti?ki mjesec i ima prosje?nu du?inu od 27,554 551 dana (27^d13^h18^m33,2^s), ili otprilike 27 ¹/₂ dana. Prividni promjer Mjeseca varira u skladu s ovim periodom, pa je stoga ovaj tip mjeseca zna?ajan kod odre?ivanja pomra?ina, ?iji opseg, trajanje i pojavljivanje (bilo da je totalno ili djelomi?no) ovisi o ta?nom prividnom promjeru Mjeseca.

Nodi?ki mjesec

Orbita Mjeseca le?i u ravnini koja je nagnuta u odnosu na ravninu ekliptike: ima nagib od otprilike 5 stepeni. Linija koja presijeca ove ravnine definira dvije ta?ke na nebeskoj sferi: rastu?i i silaze?i ?vor. Ravnina Mjese?eve orbite se pomakne za pun krug za oko 18,6 godina, tako da se ?vorovi pomi?u unatrag na ekliptici u istom periodu. Stoga je vrijeme koje je potrebno Mjesecu da se vrati u isti ?vor kra?e od zvjezdanog mjeseca: ono se naziva nodi?ki ili drakonski mjesec. Traje 27,212 220 dana (27^d5^h5^m35,8^s), ili otprilike 27 ¹/₅ dana. Va?an je za izra?unavanje pomr?ine: ona se doga?a kada su Sunce, Zemlja i Mjesec u istoj liniji. Sunce se kre?e po ekliptici, dok se Mjesec kre?e po svojoj orbiti koja je nagnuta na ekliptiku. Ta tri tijela su u liniji samo kada je Mjesec na ekliptici, tj. kada je u jednom od ?vorova. "Drakonski" mjesec se odnosi na mitolo?kog zmaja koji ?ivi u ?vorovima i stalno jede Sunce ili Mjesec tokom pomr?ine.

Sinodi?ki mjesec

Razlog za mjese?eve mijene je taj da se sa Zemlje vidi dio Mjeseca kojeg Sunce osvjetljava iz razli?itih uglova dok Mjesec prelazi svoju orbitu. Izgled tako ovisi o polo?aju Mjeseca u odnosu na Sunce (kao ?to se vidi sa Zemlje). Zbog toga ?to se Zemlja okre?e oko Sunca, Mjesecu je potrebno dodatno vrijeme (nakon ?to navr?i zvjezdani mjesec, tj. puni krug) da sustigne i vrati se u isti polo?aj u odnosu na Sunce. Ovaj du?i period se zove sinodi?ki mjesec (od gr?kog syn hod? ili σ?ν ?δ?). Zbog smetnji Zemljine i Mese?eve orbite, stvarno vrijeme izme?u lunacija mo?e iznositi od 29,27 do oko 29,83 dana. Dugoro?no prosje?no trajanje iznosi 29,530 588 dana (29^d12^h44^m2,8^s), ili otprilike 29 ¹/₂ dana.

Du?ine mjeseci

Naveden je spisak prosje?nih du?ina razli?itih astronomskih lunarnih mjeseca[1]. Ovo nisu konstante, tako da je data linearna aproksimacija sekularne promjene:

Vrijedi za epohu J2000.0 (1 jan 2000 12:00 TT):

zvjezdani mjesec	27.321661547 + 0.000000001857×g dana
tropski mjesec	27.321582241 + 0.000000001506×g dana
anomalisti?ki mjesec	27.554549878 ? 0.000000010390×g dana
drakonski mjesec	27.212220817 + 0.000000003833×g dana
sinodi?ki mjesec	29.530588853 + 0.000000002162×g dana

Napomena: vrijeme je izra?eno u efemernom vremenu (ili preciznije Zemaljskom vremenu) s danima od 86400 SI sekundi. g ozna?ava godine od epohe (2000), izra?ene u godinama od 365.25 dana.

Kalendarske implikacije

Beskona?ni razlomci decimalne vrijednosti za sinodi?ki mjesec daju uzastopne aproksimacije za srednju du?inu ovog mjeseca u vezi s dijelovima dana. Tako se na sljede?em spisku poslije broja dana u brojnicima nalazi cijeli broj mjeseci u nazivnicima:

29 dana

30

59/2

443/15

502/17

1447/49

25101/850

Ovo je korisno za oblikovanje ?istih lunarnih kalendara, gdje se mjeseci od 29 i 30 dana (nazvani prazni i puni mjeseci) ponavljaju po odre?enoj ?emi koja se ponavlja poslije odre?enog broja mjeseci. Nedavno stvoreni ?isti lunarni kalendar nazvan Yerm Calendar [1] koristi sve gore navedene aproksimacije.

Kod lunisolarnih kalendara cijeli se broj sinodi?kih mjeseci uklapa u neki cijeli broj godina. Prosje?na du?ina tropske godine se dijeli prosje?nom du?inom sinodi?kog mjeseca, tj. broj sinodi?kih mjeseci u godini je (za epohu J2000):

12.368266392

Beskona?ni razlomci ove decimalne vrijednosti daju optimalne aproksimacije za ove vrijednosti.

12

25/2

37/3

99/8

235/19

4131/334

Posljednja tri su se koristili u stvarnim kalendarima.

Mjeseci u raznim kalendarima

Julijanski i gregorijanski kalendar

Ra?unanje trajanja mjeseci na ?akama

Gregorijanski kalendar, kao i julijanski kalendar prije njega, ima dvanaest mjeseci:

1. januar, s 31 danom;
2. februar, s 28 dana, 29 u prestupnim godinama, ili 30 samo jednom prilikom;
3. mart, s 31 danom;
4. april, s 30 dana;
5. maj, s 31 danom;
6. juni, s 30 dana;
7. juli, s 31 danom;
8. august, s 31 danom;
9. septembar, s 30 dana;
10. oktobar, s 31 danom;
11. novembar, s 30 dana;
12. decembar, s 31 danom;

Za obja?njenje neobi?nih du?ina mjeseci pogledajte februar i august.

Mjeseci koji su postojali u rimskom kalendaru su:

• Mercedonius, povremeni mjesec poslije februara koji bi vratio kalendar u po?etno stanje.
• Kvintilis, preimenovan u juli u ?ast Julija Cezara.
• Sekstilis, preimenovan u august u ?ast Augusta.

Jedan od na?ina za pam?enje du?ina mjeseci je da se dr?e dvije stisnute ?ake jedna pored druge tako da zglob ka?iprsta lijeve ruke bude uz zglob ka?iprsta desne ruke. Brojanje po?inje sa sije?njem od zgloba malog prsta na lijevoj ruci, pa se broji zglob, prostor, zglob, prostor, itd. po mjesecima. Zglob predstavlja mjesec s 31 danom, a prostor izme?u predstavlja mjesec s 30 (28 ili 29) dana.

Hindu kalendar

Hindu kalendar ima razli?ite sisteme imenovanja mjeseci. Mjeseci u lunarnom kalendaru su:

1. Chaitra
2. Vaishaakha
3. Jyaishtha
4. Aashaadha
5. Shraavana
6. Bhaadrapada
7. Aashvayuja
8. Kaartika
9. Maargashiirsha
10. Pausha
11. Maagha
12. Phaalguna

Tako?er postoje imena koja se koriste u Indijskom nacionalnom kalendaru za nove redefinisane mjesece. Imena u solarnom (sun?evom) kalendaru su samo imena zodija?kih znakova kroz koje sunce prolazi. Oni su

1. Mesha
2. Vrishabha
3. Mithuna
4. Kataka
5. Simha
6. Kanyaa
7. Tulaa
8. Vrishcika
9. Dhanus
10. Makara
11. Kumbha
12. Miina

Islamski kalendar

Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci i oni su:

1. muharrem (puni naziv: Muharram ul Haram) - arapski: ?????
2. safer - arapski: ???
3. rebiul-evvel (Rabi' I) - arapski: ???? ?????
4. rebiul-ahir (ili Rabi` al-THaany, Rabi' II) - arapski: ???? ????? ?? ???? ??????
5. d?umadel-ula (Jumaada I) - arapski: ????? ?????
6. d?umadel-uhra (ili Jumaada al-THaany, Jumaada II) - arapski: ????? ????? ?? ????? ??????
7. red?eb - arapski: ???
8. ?a'ban - arapski: ?????
9. ramazan - arapski: ?????
10. ?evval - arapski: ?????
11. zul-ka'de - arapski: ?? ?????? (ili Thw al-Qi`dah)
12. zul-hid?d?e - arapski: ?? ????? (ili Thw al-Hijjah)

Iranski / perzijski kalendar

Iranski / perzijski kalendar, koje se trenutno upotrebljava u Iranu i Afganistanu, tako?er ima 12 mjeseci. Perzijska imena su u zagradama.

1. ferverdin, ferverdin-mah (???????)?, 31 dan
2. urdibehi?t, urdibehi?t-mah (????????)?, 31 dan
3. hurdad, hurdad-mah (?????)?, 31 dan
4. tir, tir-mah (???)?, 31 dan
5. murdad, murdad-mah (?????)?, 31 dan
6. ?ehriver, ?ehrivermah (??????)?, 31 dan
7. mihri, mihri-mah (???)?, 30 dana
8. aban, aban-mah ili mahi-ab (????)?, 30 dana
9. azer (azar), azer-mah (???)?, 30 dana
10. dei, dei-mah ili hurem (??)?, 30 dana
11. behmen, behmen-mah (????)?, 30 dana
12. asfendarimiz, asfendarimiz-mah (?????)?, 29 dana (30 dana u prestupnim godinama)

• (prijelazni) musterika (5 dana)

Islandski / stari nordijski kalendar

Stari islandski kalendar nije vi?e u upotrebi, ali neki praznici se i dalje ra?unaju prema njemu na Islandu. Ima 12 mjeseci, podijeljenih na dvije grupe po ?est.

• Skammdegi (kratki dani)

1. Gormánueur (14. oktobar - 13. novembar, mjesec klanja)
2. Ylir (14. novembar - 13. decembar, Yule mjesec)
3. M?rsugur (14. decembar - 12. januar, mjesec sisanja masti)
4. Torri (13. januar - 11. februar, mjesec zamrznutog snijega)
5. Góa (12. februar - 13. mart, mjesec Góa)
6. Einmánueur (14. mart - 13. april, usamljeni mjesec)

• Náttleysi (dani bez no?i)

1. Harpa (14. april - 13. maj, vjerovatno ime bo?ice)
2. Skerpla (14. maj - 12. juni, vjerovatno ime bo?ice)
3. Sólmánueur (13. juni - 12. juli, sun?ev mjesec)
4. Heyannir (13. juli - 14. august, mjesec slame)
5. Tvímánueur (15. august - 14. septembar, drugi mjesec)
6. Haustmánueur (15. septembar - 13. oktobar, jesenji mjesec)