川普交好中国就对俄翻脸 对普京连出重拳(1)-海外视角

Oortov oblak (ponekad se naziva i ?pik-Oortov oblak) je pretpostavljeni[1] kuglasti oblak kometskih[2] jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 astronomskih jedinica od Sunca [3].
Historija ideje
[uredi | uredi izvor]Komete pri svakom prolazu pored Sunca razvijanjem repa izgube i do desetohiljaditi dio svoje mase. S obzirom na to da neke komete imaju relativno kratke periode obilaska oko Sunca (npr. Halleyeva kometa - oko 76 godina), astronomima je odavno postalo jasno da je ?ivotni vijek kometa ograni?en na tek desetak hiljada kru?enja oko Sunca, ?to je znatno manje od starosti sun?evog sistema (oko 4,5 milijardi godina). S obzirom na to da su komete relativno ?esta pojava, mora postojati neki izvor kometa u vanjskom dijelu sun?evog sistema.
1932. Ernst ?pik, estonski astronom, prvi je iznio ideju da komete dolaze iz oblaka smje?tenog na ivici sun?evog sistema.
Holan?anin Jan H. Oort prvi je, na osnovu zapa?enih orbitalnih karakteristika dugo-periodi?nih kometa, 1950. godine predlo?io postojanje sfernog oblaka kometskih jezgri na udaljenosti od oko 50 000 AJ od Sunca koja bi sadr?avala stotine milijardi potencijalnih kometa. Prema Oortu, prolasci susjednih zvijezda pokraj sun?evog sistema izazivaju poreme?aje u kretanjima kometa, od kojih se neki obru?e prema Suncu. Oortov oblak je vrlo daleko, pa je komete koji tamo borave nemogu?e snimiti ?ak i najsavremenijim teleskopima.
Osnovne osobine
[uredi | uredi izvor]Oortov oblak je ogroman sferni oblak kometnih jezgri koji ?ini granicu sun?evog sistema. Ova je ljuska najgu??a na udaljenostima od oko 50 000 astronomskih jedinica, a prete?e se i do 200 000 AJ daleko u svemir. Oortov oblak je vrlo rijedak, pa su komete u prosjeku me?usobno udaljeni na desetine miliona kilometara. Broj kometa je procijenjen na 6 triliona (6 × 1012) ?ija je ukupna masa oko 5 puta ve?a od mase Zemlje (ranije se smatralo da je njihova masa mnogo ve?a)[4]. Vjeruje se da se oblak sastoji od relativno gu??eg prstena u ravnini ekliptike, te ne?to rje?e ljuske. Temperatura tijela u Oortovom oblaku iznosi oko 4 Kelvina.
Oortov oblak izvor je dugo-periodi?nih kometa. Komete iz Oortovog oblaka gravitacijski su vrlo slabo vezane za Sunce, pa vanjski gravitacioni uticaji lahko poremete njihove putanje preusmjeravaju?i ih prema unutra?njosti sun?evog sistema [3] ili me?uzvjezdanom prostoru. Pored dugo-periodi?nih kometa, smatra se da i komete s periodima osrednjeg trajanja i s velikim inklinacijama, kao Halley i Swift-Tuttle, tako?er poti?u iz Oortovog oblaka.
Pored zvijezda u prolazu, uzroci promjena putanje kometa mogu biti prolasci velikih oblaka molekularnog vodika i galaksijske plimne sile. Veliki vodikovi oblaci, od kakvih nastaju zvijezde i njihovi planetarni sistemi, mogu biti vi?estruko ve?e mase od Sunca, a sre?emo ih u prosjeku jednom u 300 do 500 miliona godina. Galakti?ke plimne sile posljedica su razli?itih udaljenosti Sunca i kometa od sredi?ta na?e galaksije. Na udaljenostima od 200.000 AJ galakti?ke plimne sile imaju ve?i utjecaj na kretanje kometa od gravitacione sile Sunca, pa se komete iz ovih prostora lahko izgube u me?uzvjezdanom prostoru.
Smatra se da su tijela koja ?ine Oortov oblak nastala na vrlo razli?itim udaljenostima od Sunca, ?to obja?njava razli?itost u sastavu dugo-periodi?nih kometa, koji poti?u iz ovog podru?ja.
Tako?er pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Oort Cloud | COSMOS". astronomy.swin.edu.au. Pristupljeno 18. 1. 2019.
- ^ "Oort Cloud". Solar System Exploration: NASA Science. Pristupljeno 18. 1. 2019.
- ^ a b Morbidelli A. (2006), Origin and dynamical evolution of comets and their reservoirs of water ammonia and methane,arXiv:astro-ph/0512256 Arhivirano 8. 2. 2021. na Wayback Machine.
- ^ Weissman P.R. (1983.). "The mass of the Oort Cloud", Astronomy and Astrophysics 118, p. 90–94. Bibcode:1983A&A...118...90W Arhivirano 9. 8. 2018. na Wayback Machine
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]